Kontinuirani projekti
Očuvanje okoliša, prirodne i kulturne baštine Šćedra
Uslijed nanosa otpada iz mora, nemarnog zbrinjavanja od strane posjetitelja i sl. dolazi do znatnog onečišćenja obale i plaža. Udruga sezonski zapošljava na aktivnostima čišćenja, sakupljanja i odvozu otpada. Jedna od važnijih aktivnosti uz ove navedene jest održavanje tj, košnja protupožarnih putova kako ne bismo dopustili njihovo ponovno zarastanje. Ova važna aktivnost dio je ukupne protupožarne zaštite otoka Šćedro i važan preduvjet za očuvanje prirode i okoliša (izvlačenje otpada). Aktivnost koja se kontinuirano provodi u suradnji s više ronilačkih klubova jest prikupljanje otpada s morskog dna dva puta godišnje.
Maritimna vila
–
–
Grobne gomile (tumuli)
Grobne gomile (tumuli) su rasprostranjene diljem otoka te je njihov ukupan broj 62. Uočene su kao pojedinačne, ali i u grupacijama. Najveća takva grupacija naziva se Kadunje Gomile i obuhvaća desetak tumula. Dimenzijama je najimpozantniji tumul čiji je promjer preko 40 m, a uzdiže se preko 4m u visinu. Uglavnom su pokriveni borovom šumom koja je izrasla u posljednjih pola stoljeća.
Crkva Sv. Marije u sklopu Dominikanskog samostana
Tragovi ranokršćanskog samostana najjasniji su na crkvici, kasnijem svetištu dominikanske crkve. U srednjovjekovnim dokumentima crkvica na Šćedru prvi se put spominje 1460. godine kao ecclesia in mari, crkva u moru, zasigurno zbog običaja održavanja bogoslužja mornarima na usidrenim brodovima s oltara koji se nalazio na obali. Godine 1465. spominje se kapela sv. Marije, što potvrđuje da je titular crkve stariji od dolaska dominikanaca na otok. Udruga aktivno surađuje s Općinom Jelsa i Konzervatorskim odjelom u Splitu na pripremnoj dokumentaciji za sanaciju crkvice po preporukama struke.
Ostatci brodoloma iz 2 st. pr. Kr.
Uz sjevernu obalu otoka Šćedra, na dubini od četrdesetak metara, ekipa arheologa i lokalnih ronioca pronašla je rimski brod s teretom, točnije amforama. Za sada je vidljivo više od 150 očuvanih amfora, a ispod pješčane površine dna od šezdeset četvornih metara nalaze se, po pretpostavkama i ostatci čitavog broda s teretom. Trenutno su zaštićeni metalnim kavezom. Radi se o otkriću netaknutog rimskog broda koji se može datirati u kraj 2. i početak 1. st. pr. Kr. To je jedinstveni primjer sačuvanog brodoloma iz antičkog perioda u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Koordinator projekta je Umjetnička akademija Split u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu te Udrugom kao lokalnim pružateljem potpore u nizu raznolikih aspekata. Brod je prevozio amfore najvjerojatnije punjene vinom i s obzirom na to da je ih je većina još zatvorena čepovima, arheolozi zaključuju da su amfore bile pune prilikom havarije. Očekuje se da je drvena konstrukcija sačuvana u svom donjem dijelu u naslagama pijeska te da će iskopavanja sedimenta i otkrivanje brodske konstrukcije te preostalog tereta broda skrivenog u pijesku dati više informacija i saznanja o sudbini broda.
Izvanredno otkriće u Ratinoj špilji na otoku Šćedro: Tragovi života stari više od 7000 godina
Lokacija: Otok Šćedro
Nositelj projekta: Prijatelji otoka Šćedro
Sufinanciranje projekta: Općina Jelsa
Izvršitelj istraživanja: Kantharos d.o.o. (Hvar)
Šćedro, zeleni dragulj smješten južno od Hvara, do nedavno je bio obavijen velom tajne, no bogata arheološka otkrića pronađena u njegovom podmorju i kopnu u posljednjih nekoliko godina polako otkrivaju njegova bogatstva. Novo arheološko istraživanje Ratine špilje na jugoistočnom dijelu otoka donosi revolucionarna otkrića – dokaze o životu na Šćedru iz kasnog neolitika, čak 3000 godina starije nego što se dosad mislilo!
Već 1923. godine poznati arheolog Grga Novak otkrio je prve tragove ljudske aktivnosti u Ratinoj špilji, pronašavši keramičke ulomke iz željeznog doba. No, kada su istraživači tvrtke Kantharos d.o.o., uz podršku udruge Prijatelji otoka Šćedra i Općine Jelsa, pokrenuli nova iskopavanja, nisu ni slutili da će njihovi nalazi iz temelja promijeniti sliku prapovijesnog života na ovom otoku.
Tijekom kratkog istraživanja u iskopu dimenzija svega 1,5 x 1,5 metara, otkriveno je 250 ulomaka keramičkih posuda, 97 ulomaka životinjskih kostiju, 109 školjki i morskih puževa te 4 kremenih artefakata. Uzorci ugljena uzeti su za radiokarbonsko datiranje, koje će dodatno potvrditi starost nalaza.
Najveće iznenađenje istraživanja svakako su keramički nalazi, koji su detaljno analizirani. 67 ulomaka posjeduje dijagnostičke elemente koji ukazuju na karakteristične polukuglaste zdjele s prstenastim obodom i djelomično uglađenim stijenkama. Ove posude su ukrašene urezanim geometrijskim motivima, što ih nedvosmisleno povezuje s horizontom hvarske kulture, precizno datiranim u 5. tisućljeće prije Krista (5000. – 4300. g. pr. Kr.).
Ovakvi oblici i ukrasi najpoznatiji su iz Grapčeve špilje na Hvaru, jednog od ključnih neolitičkih nalazišta na istočnom Jadranu. Ovo otkriće pokazuje da je Ratina špilja bila naseljena istovremeno kada i neka od najvažnijih prapovijesnih lokacija u regiji, što otvara niz novih pitanja o njezinoj ulozi u prapovijesnoj mreži naselja i trgovačkih ruta.
Još jedan značajan aspekt istraživanja je podrijetlo sirovine korištene za litičke artefakte (alatke od kamena i kremena). Preliminarne analize upućuju na to da je materijal vjerojatno dopreman s drugih jadranskih otoka i kopnenih područja, vjerojatno i s prekojadranskih lokacija.
Ovo potvrđuje tezu da su već u neolitiku postojale razvijene trgovačke i pomorske mreže koje su povezivale Hvar, Korčulu, Pelješac i šire područje istočnog Jadrana. Šćedro se, smješteno usred važnih pomorskih ruta, pokazuje kao ključno čvorište za komunikaciju i trgovinu prapovijesnih zajednica.
Iako je trenutno istraživanje zahvatilo samo mali dio špilje, količina i značaj nalaza sugeriraju da je ovo mjesto bilo kontinuirano nastanjeno ili dugo korišteno kao sezonsko sklonište i radni prostor. Sljedeća faza istraživanja uključuje proširivanje iskopavanja na pristupni plato, koji zajedno sa špiljom, blizinom mora i plodnim tlima čini ovu mikrolokaciju izvrsnim mjestom za život prapovijesnih zajednica. Dodatna istraživanja mogla bi potvrditi i postojanje kasnije faze hvarsko-nakovanske kulture, čiji tragovi zasad ostaju nedovoljno istraženi.
Ovo arheološko istraživanje ne samo da mijenja naše razumijevanje hvarske kulture, već i pruža dublji uvid u život prapovijesnih zajednica na istočnoj obali Jadrana.
Što još skriva Ratina špilja? Odgovore bi mogla donijeti daljnja istraživanja.
.
Pojedinačni projekti
Plan čuvanja, uređivanja i održivog razvitka otoka Šćedro
Izrađen je 2014 godine u suradnji s Općinom Jelsa te financijskom potporom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Šćedro može biti replikabilnim model u smislu putokaza kako očuvati, razvijati i zaštititi osjetljivi prirodni sustav. Planom Udruga predstavlja svoju viziju PARK OTOK ŠĆEDRO, što bi značilo Park šuma Šćedro, Nautički park Šćedro, Podmorni park Šćedro,… itd.
Park otok Šćedro znači prirodan, uredan i suvislo organiziran, učinkovito zaštićen i promišljeno vođen prostor. Plan je nastao u uvjerenju kako je moguće promišljati pažljivije i razmišljati dugoročnije. Na temelju Plana je potpisan Sporazum s Općinom Jelsa o zajedničkoj suradnji na realizaciji dugoročnih ciljeva navedenih u Planu. Jedan od primarnih zadataka Udruge, definiran po Planu, bilo je uspostavljanje vlastitog poslovnog modela i subjekta (Prijatelji Šćedra d.o.o., 2015 g.) koji zapošljava lokalno stanovništvo, čiji je jedini osnivač i vlasnik Udruga Prijatelji otoka Šćedro, kroz koji se osigurala koncesija na sidrište na području uvala Porat i Mostir u skladu s pravilima struke. Kroz realizaciju i operacionalizaciju tog programa vlastite snage Udruge su se kroz formiranje vlastitog poslovnog subjekta bitno ojačale, kapacitirale te financijski osigurale barem jedan dio sredstava za drugu fazu – ostvarenje ciljeva održivog razvoja.
Tijekom izrade ovog Plana kao jedan od ključnih razvojnih projekata identificirana je potreba uređenja šetnice – obilaznice otoka. Obalna šetnica – obilaznica osigurava na jedinstveni način povezivanje svih dijelova otoka i omogućuje bolje vrednovanje i puno bolju zaštitu vrijednog prostora otoka, ne samo obalnog. Vizija formiranja arheološke zbirke na otoku Šćedru koji obiluje ostatcima u jednom od danas napuštenih dijelova nekadašnjeg dominikanskog samostana iz 16 st. jest ključna te se aktivnosti u tom vidu započete. Proširenje ponuđenog sadržaja u vidu arheološke ponude posjetiteljima koje brojimo svake godine u uzlaznoj putanji jest nešto što će im zasigurno ostaviti upečatljiv utisak otoka Šćedro.
Studija – model otok sa 100 % obnovljivim izvorima energije
Studija je od velike važnosti za veliki broj hrvatskih otoka koji svoju turističku ponudu upravo temelji na očuvanosti prirodnih ljepota. Korištenjem obnovljivih izvora energije potaknuti će se održivi razvoj i zaštita okoliša na području otoka Šćedra, otoka Hvara, ali i šire regije. Ovim dokumentom prikazana je kvalitetna studijska podloga koja je obuhvatila realne mogućnosti i opcije, upozorava na rizike i prijetnje te predstavlja dobru osnovu za nastavak dijaloga s Općinom Jelsa, Splitsko-dalmatinskom županijom, nadležnim ministarstvima, EU programima i sl. na temu obnovljivih izvora energije i energetski neovisnih otoka po inozemnim primjerima. Osnovna ideja je prije svega sačuvati Šćedro te postaviti model očuvanja i nastavka života na ovom i sličnim malim otocima u Hrvatskoj. Studija je izrađena 2015 godine uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Protupožarni putovi i staze
2016 godine uz pomoć Hrvatskih šuma i Općine Jelsa raskrčeno je 16 km, širine 5m, postojećih protupožarnih puteva i staza koje su zbog neodržavanja skoro pa zarasli. Uz pomoć prikupljenih donacija, Udruga je stekla u svoje vlasništvo vatrogasno vozilo s cisternom od 6.000 l i mlaznicom za polijevanje u slučaju požara. Ujedno su označene staze diljem otoka kako bi se posjetitelji lakše orijentirali.
Moje Šćedro – čisti otok!
Projekt koji je proveden u 2019 godini uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Neke od aktivnost koje su provedene su: održane 2 radionice (obrazovno predavanje, motivirajuće natjecanje u znanju) u OŠ Jelsa prema programu na temu biološke raznolikosti jadranskog podmorja te sprečavanja onečišćenja kojim je prisustvovalo više od 130 djece, 3 akcije prikupljanja otpada s morskog dna u kojima je prikupljeno preko 2t mješovitog otpada, izrada info tabli o osvještavanju problema zbrinjavanja otpada koje su postavljene u 5 najfrekventnijih uvala (Mostir, Porat, Porteruša, Tufera, Nova pošta) koje su ujedno i kroz akcije prikupljanja otpada s morskog dna očišćene.
