Šćedro

Šćedro je otok iznimne ljepote uz južnu obalu otoka Hvara površine od oko osam četvornih kilometara, udaljen oko tek 2,700 m južno od mjesta Zavala na Hvaru (općina Jelsa). Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od otoka Korčule - Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno su hridi Lukavci - 3 hridi oko 3 km zapadno od Šćedra. Ima dvije duboke i zaštićene uvale koje su imale vrlo važnu ulogu u povijesti brodarstva na Jadranu poradi svoje zaštitničke kvalitete (štedri na staroslavenskom znači velikodušan, milostiv, otud i ime Šćedro).

U povijesnim zapisima otok se prije zvao Torkola, a na njemu je bila smještena rimska taurida. Baš ovdje se 47.godine prije Krista odigrala presudna bitka za Jadran u kojoj je Cezarova flota pobijedila Pompejevu

Prema Statutu iz 1331, otok je bio općinsko vlasništvo namijenjen ispaši. Nekad su na otoku bila naseljena mjesta Mostir i Nastane. Danas selo Nastane ima samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine. Stoljećima je otok bio obrastao šumama. Posebno je lijepa borova šuma na istočnom dijelu otoka. Na lokaciji Stare Stine je još vidljiva stara kava, iz koje se vadio gips za uređenje baroknih kapelica u hvarskoj katedrali. Povijesni spomenici otočića uključuju dobro očuvan Ilirski stećak impozantnih dimenzija te ostatke dominikanskog samostana te crkve Sv. Marije Velikodušne, nazvane po imenu otoka, iz 1465. Zbog gusarskih napada samostan je napušten krajem 18. stoljeća.

Na južnoj strani otoka se nalazi krilo aviona iz drugog svj. rata, a trup aviona je malo dublje u moru. Neprovjerena anegdota kaže da je postojala dilema da li izgraditi ljetnu rezidenciju maršala Tita na Brijunima ili upravo na Šćedru.

Otok Šćedro je 1972. godine. proglašen značajnim krajobrazom. Njegova je ljepota u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Šćedro nudi ugodne šetnje, dobro kupanje te predivne vidike, posebno na njegovoj zapadnoj strani gdje se pruža predivan pogled na hvarsku planinski greben posebno lijep za zalaza sunca. Najviši vrh na Šćedru je tek 110 m iznad morske razine. Klima je čak blaža nego na otoku Hvaru te, a zahvaljujući noćnim rosama, ovdje su u prošlosti uspijevale pšenične žitarice, što se može vidjeti po plugu sa Šćedra u Etnografskom muzeju u Starom Gradu.

Zbog svoje specifične klime ima bujnu vegetaciju bogatu aromatičnim biljem (kadulja, ružmarin, mravinac) i lijepu borovu šumu. Otok nema struje ni vode pa se koriste gustirne, a za električnu energiju se koriste dizelski agregati i solarni fotonaponski sustavi.

U priručniku Mediteranski otoci britanskog autora Charlesa Arnolda, koji opisuje čak 200 najljepših otoka Mediterana, upravo je Šćedro proglašen za – najmirniji otok Mediterana.

  • DONACIJE

    Postanite podupiratelj aktivnosti udruge i sačuvajte Šćedro od onečišćenja! Svi podupiratelji primit će kvalitetnu majicu jedinstvenog dizajna kao uspomenu na Šćedro i znak svoje podrške, a naše zahvalnosti. Ispunite formular, ispišite ga i pošaljite zajedno sa uplatnicom poštom, faksom ili e-mailom:
    Udruga prijatelji otoka Šćedro
    Zavala 227, 21465 Jelsa
    Fax: 021/767031
    info@prijatelji-otoka-scedro.hr



  • novosti i događanja

    11/10/2011
    Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za opću upravu, Ispostava Hvar odobrio je udruzi Prijatelji otoka Šćedro upis u Registar udruga Republike Hrvatske.
    više >>